Primjeri društvenih promjena

O sociologiji, povijesti i antropologiji govorimo socijalna promjena odnositi se na značajne promjene društvene strukture a zajednica određuju: promjene u pravilima ponašanja, nastanak i rast društvenih organizacija, sustava vrijednosti i/ili kulturnih simbola. Društvena promjena je promjena paradigme u načinu na koji društva jesu.

Društvene promjene dio su evolucije društava i mogu se pojaviti iz mnogo razloga i donijeti sa sobom vrlo različite posljedice. Potonje nemaju uvijek veze s idejom napretka ili poboljšanja: društvena promjena može biti posljedica uspjeha sustava društvenih ili ekonomskih, do pojave novih političkih režima ili čak do događaja traumatskih poput rata i revolucija; a mogu se očitovati u radikalnim promjenama u načinu postojanja društva, ili pak utjecati samo na njegove najpovršnije slojeve.

Proučavanje društvenih promjena svoje je prve korake napravilo radom francuskog filozofa Augustea Comtea (1798.-1857.) koji je istaknuo teorijski između društvene dinamike, odnosno proučavanje kontinuiranog kretanja prema napretku i preobrazbi društva; i društvena statika, koja proučava način uređenja i stabilnost društava. Obje su perspektive bile potrebne, prema Comteu, za razumijevanje društvene promjene: neki aspekti društva su dinamični i mijenjaju se (poput mode ili jezika, na primjer), dok su drugi statični i uravnoteženi (poput političkog sustava ili the

vrijednosti transcendentalno).

S druge strane, u području politike postoji ideja da se društvene promjene mogu voditi, upravljati i pokrenuti. To je uobičajena ideja među sektorima koji žude za transformacijom društva u određenim smislu. Općenito, u ovom kontekstu, pojam "društvena promjena" tumači se kao poboljšanje, nešto pozitivno, poželjno.

primjeri društvenih promjena

Neki primjeri društvenih promjena mogu biti sljedeći:

1. Neolitska revolucija. Jedna od velikih društvenih promjena u ljudskoj povijesti dogodila se negdje u razdoblju neolitika (prije oko 9.000 godina), kada su ljudi, dotadašnji nomadski ili polunomadski lov, ribolov i sakupljanje, pripitomili prvu vrstu iz bilje i dao povoda za uzgoj. To im je omogućilo da proizvode mnogo više hrana stabilnije i s manje napora, što je stalo na kraj potrebi za greškom i promjenom stanište kontinuirano. Počeo je sjedilački život, a s njim su se rađali zaseoci koji će uskoro biti prvi gradovi u povijesti.
2. Pad Rimskog Carstva. U četvrtom stoljeću poslije Krista C., najveće i najmoćnije antičko carstvo propalo je, uzrokujući njegovo raspadanje u niz manjih kraljevstava. To je potaknulo transformaciju europskog i zapadnog društva, koje je zauvijek izgubilo rimsko državljanstvo i počela razmišljati o sebi drugim pojmovima: Franci, Germani, Hispanjolci, Gali itd. Osim toga, ovaj kolaps označava početak transformacije latinskog u nove romanske jezike i učinio kršćanstvo jedinim ujedinjujućim elementom u Europi.
3. Industrijska revolucija. Ovo je ime dato nastanku novog proizvodnog modela potaknutog ranim kapitalizmom i podržanog od strane tehnologija kao element za olakšavanje i poboljšanje proizvodnje dobra i usluge, transformirajući sirovina u proizvedenim proizvodima. Ovaj novi model rođen je u Velikoj Britaniji u 18. stoljeću i odlučio se za strojeve kako bi stvorio novi svijet: svijet masovne proizvodnje i potrošačkog društva. Od tada pa nadalje, ručni rad i vuča životinja ustupit će mjesto strojevima i automatizaciji, dobrim dijelom zahvaljujući izumu parnog stroja 1769. godine. Tada su rođene nove društvene klase: proletarijat ili radnička klasa i buržoazija koja posjeduje sredstva za proizvodnju.
4. Oktobarska revolucija. U studenom 1917. carska Rusija pala je u ruke boljševika, koji su prvi izgradili komunistički nacionalni projekt povijesti: Sovjetska Rusija, uvod u Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (SSSR). U ovom novom modelu zemlje, ne samo da je uništena monarhija i aristokracija, već su donesene nove mjere koje su transformirale Ekonomija i rusko društvo zauvijek: 8-satni radni dan, deklaracija o temeljnim pravima naroda Rusije, kraj vjeronauka i napuštanje julijanskog kalendara u korist gregorijanskog, među mnogima drugi.

Reference:

• "Društvene promjene" u Wikipedia.
• "Društvene promjene - sociologija" (video) na Fakultetu ekonomskih znanosti Nacionalno sveučilište Rio Cuarto (Argentina).
• "Društvene promjene" u Tehnički institut.
• “Društvene promjene (sociologija)” u Enciklopedija Britannica.

Slijedite sa: