Primjeri višećelijskih organizama

The živa bića (organizmi), ovisno o broju stanica koje ih čine, mogu se uzeti u obzir jednoćelijski (ako se sastoje od jedne ćelije) ili višećelijski (ili višećelijski, koje se sastoje od dvije ili više stanica). Na primjer: dupin, kokoš, pšenica, trava.

The Stanice smatraju se minimalnim jedinicama života. Jedinice su i u morfološkom i u funkcionalnom aspektu. Oni su morfološke jedinice jer su okruženi ovojnicom, koja se naziva stanična ili citoplazmatska membrana.

Nadalje, stanice su funkcionalne jedinice jer oni čine složeni biokemijski sustav. Kao takvi, imaju sposobnost njegovanja i održavanja vlastitog metabolizma, rasta i razmnožavanja iz genetskog materijala. sadržane u jezgri, za razlikovanje (razvijanje specifičnih karakteristika koje se razlikuju od karakteristika drugih stanica) i za evoluirati.

Sve karakteristike stanica dijele jednoćelijski i višećelijski organizmi (također nazvani višećelijski).

Reprodukcija stanica

The višećelijski organizmi nastaju u početku iz jedne stanice. Čak su i ljudi u trenutku začeća u početku ćelija. Međutim, ta se stanica odmah počinje množiti. Stanice se mogu razmnožavati kroz dva procesa:

Iz navedenog se može zaključiti da višećelijski organizmi dobivaju sve svoje stanice (osim spolnih) iz jedne početne stanice zahvaljujući mitozi.

U višećelijskim organizmima nisu sve stanice iste, već se razlikuju ispunjavaju različite funkcije: na primjer, postoje živčane stanice, epitelne stanice, stanice mišića itd. The specijalizirane stanice su organizirani u skupove koji se nazivaju tkanine, a koje pak čine organi.

Prokariotske i eukariotske stanice

Pored diferencijacije, postoje dvije glavne vrste stanica koje zauzvrat razlikuju dvije različite vrste organizama:

Primjeri višećelijskih organizama

1. Ljudsko biće. Različite vrste stanica tvore mnoštvo tkiva koja zauzvrat čine krvožilni, živčani, koštani sustav itd.
2. Rak. Kao i drugi rakovi, dio njezinih stanica diferenciran je tako da tvori egzoskelet, strukturu koja pokriva i štiti životinju.
3. Dupin. Vodeni sisavac. Kao i sve životinje, sastoji se od raznih vrsta eukariotskih životinjskih stanica.
4. Pšenica. Žitarice iz porodice trava. Sastoji se od različitih vrsta eukariotskih biljnih stanica.
5. Gutljaj. Ptica migracijskih navika, koje se odnose na obitelj hirundínidos, iz reda passerina.
6. Trava. Poput ostalih monokotiledona, njegova stabljika uključuje meristemske stanice koje joj omogućuju povećanje duljine nakon rezanja.
7. Piletina. Ptica iz obitelji Phasianidae. Poput ostalih ptica, prekriven je perjem sačinjenim od specijaliziranih stanica u epidermi zvanih keratinociti.
8. Losos. I morska i slatkovodna riba. Kao i većina riba (koštana ili hrskavična) i koža je prekrivena ljuskama, specijaliziranim stanicama koje se razlikuju od ljusaka riba. gmazovi.
9. Žaba temporarija. Vodozemci anuran iz obitelji Ranidae, koja naseljava Europu i sjeverozapadnu Aziju.
10. Zeleni gušter. Vrsta guštera (gmaz) iz porodice Teiidae. Smješteno je u ekozoni koja obuhvaća argentinski, bolivijski i paragvajski Chaco.

Naravno, uz spomenute, mogle bi se navesti i tisuće primjera, budući da su sve postojeće životinje višećelijski organizmi. Ako vam treba još primjera, posjetite odjeljak Kičmenjake ili Beskičmenjake.